Britanska matematičarka Ada Lovelace sebe je nazivala analitičarkom i metafizičarkom, svoj je pristup opisala poetičnom znanošću, a u povijesti je zapamćena kao prva računalna
programerka.
Ada Augusta Byron bila je plod kratkog i burnog braka između pjesnika lorda Byrona i Anne Isabelle Milbanke. Bojeći se da će Ada naslijediti očev pjesnički temperament,
lady Byron ju je odgajala u strogom režimu znanosti, logike i matematike što je bilo neobično obrazovanje za ženu u to doba.
Jedan od njezinih učitelja, slavni
matematičar Augustus De Morgan, u pismu lady Byron napisao je da matematičke vještine njezine kćeri ukazuju na “originalnog matematičkog istražitelja, možda i prvoklasnog značaja”.
Adu su odmalena fascinirali strojevi, a 1828. godine osmislila je dizajn za leteći stroj.
Lady Byron i Ada kretale su se u elitnom londonskom društvu.
Na jednoj zabavi 1833. godine, Adina mentorica, znanstvenica i eruditkinja Mary Sommerville upoznala je 17-godišnju
Adu s Charlesom Babbageom, predstojnikom Lucasove katedre za matematiku na Cambridgeu koji se već proslavio svojim vizionarskim i vječno nedovršenim planovima za glomazne strojeve za računanje sa satnim mehanizmom.
I Charles i Ada imali su osebujne osobnosti te su postali bliski i doživotni prijatelji. Charles ju je opisao riječima:
Ideja da stroj može obrađivati simbole u skladu s nekim pravilima i da brojevi mogu predstavljati ne samo kvantitativne entitete označava prekretnicu i
prijelaz s računanja na računarstvo. Ada je prva eksplicitno artikulirala ovu misao i čini se da je u tome bila dalekovidnija od Babbagea.
Bila je prva koja je primijetila potencijal računala izvan područja matematike.
